Otok Mljet, pličina Sveti Pavao, brodolom s teretom izničke keramike (28. lipnja 2018.)
Mljet, 28.6.2018., otvorenje izložbe fotografija:Otok Mljet, pličina Sveti Pavao / Brodolom s teretom izničke keramike
Pozivnica
U Europskoj godini kulturne baštine predstavit će se rezultati dovršene faze arheoloških istraživanja brodoloma s teretom izničke keramike pronađenog na mljetskoj pličini Sveti Pavao.
Voditelj istraživanja: Igor Miholjek
Otok Mljet sa svojim prirodnim i kulturnim specifičnostima iznimno je zanimljivo područje koje se oduvijek nalazilo na plovnom putu povezujući glavne luke Istoka i Zapada. Nekoliko dobro zaštićenih uvala sa sjeverne strane otoka pružalo je odličnu zaštitu za one koji su se uspjeli skloniti od nepovoljnih vremenskih uvjeta. One koji nisu uspjeli pronaći sigurnu luku, danas pronalazimo u dubinama oko Mljeta. Takav je i novovjekovni brodolom iz 16. stoljeća, pronađen na južnoj strani otoka, na pličini Sveti Pavao.
Brodolom je otkriven 2006. godine, a od 2007. godine do danas traju arheološka istraživanja koja vode djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda. Zbog složenosti istraživanja, dimenzija i dubine nalazišta te različitosti nalaza, ostvarena je suradnja sa Sveučilištem Ca' Foscari iz Venecije. Karakteristike gradnje broda, ali i oznake na topovima upućivale su na mletačko podrijetlo, no ono što se osobito razlikovalo od svih ranije pronađenih brodoloma u Jadranu je njegov teret. Riječ je o osmanskom keramičkom posuđu koje se proizvodilo od 15. do 17. stoljeća u gradu Izniku. Svaki sultan imao je majstora koji je upravljao keramičarskim radionicama, stvarajući posebne ornamente s motivima iz Kurana te životinjskim i cvjetnim motivima. Velika ekspanzija izničke keramike dogodila se u vrijeme vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog. Zbog ustanovljenih pet razvojnih faza izničke keramike promijenjena je dosadašnja teorija prema kojoj se s novim sultanom prestao koristiti prijašnji stilski izričaj, pa se danas pretpostavlja da se pojedini stil ukrašavanja koristio dok god je za njega postojao interes. Kupci ove keramike bili su većinom imućni Europljani željni „egzotičnih“ predmeta s istoka. U svjetskim muzejima i privatnim zbirkama danas postoji svega tri tisuće primjeraka izničkog posuđa.
Rezultati istraživanja ovog jedinstvenog brodoloma na Sredozemlju predstavljeni su u knjizi Sveti Pavao Shipwreck (Oxford, 2014.) te na izložbi Iznik – osmanska keramika iz dubine Jadrana postavljenoj 2015. godine u zagrebačkom Muzeju Mimara te 2016. godine u Dubrovačkim muzejima u Dubrovniku.
Značenje ovih nalaza prepoznato je diljem Europe pa je dio pronađenog posuđa bio izložen u sklopu drugih izložbi u Parizu, Marseju i Trstu. Opširnije >>>
Deplijan
Hrvatski restauratorski zavod povodom obilježavanja Europske godine kulturne baštine 2018. organizira brojna događanja o kojima možete više pročitati na stranici: http://www.h-r-z.hr/index.php/aktualno/europska-godina-kulturne-bastine.
